OpenAI: tisuće AI agenata analizirale podatke milijuna moždanih stanica miša u 32 minute

OpenAI je 21. listopada 2026. objavio da je pomoću tisuća AI agenata za samo 32 minute analizirao eksperimentalne podatke iz milijuna moždanih stanica miša. Prema procjeni iz objave, ljudskim istraživačima za takvu analizu trebalo bi od nekoliko mjeseci do godinu dana. OpenAI tvrdi da je analiza dala nove tragove za istraživanje Alzheimerove i Parkinsonove bolesti te hipoteze o genima koji su možda bili previđeni.

Projekt je OpenAI razvio u suradnji s tvrtkom PerturbAI i istraživačkim institutom Scripps. Analizu su radili AI agenti temeljeni na modelu GPT-Rosalind, namijenjenom istraživanjima u znanostima o životu. Rezultati su objavljeni i kao rad na bioRxivu.

Kako je analiza tekla

Analiza je koristila skup podataka "cijeli mozak CRISPR atlas". CRISPR je tehnologija kojom se mijenja određeni gen, a atlas bilježi kako stanice u mišjem mozgu reagiraju kad se geni promijene. Takvi eksperimenti mogu obuhvatiti tisuće gena i milijune stanica. Zbog toga se podaci teško čitaju: svaki rezultat treba usporediti s postojećom literaturom, a sitne promjene lako promaknu.

Svaki je agent dobio zadatak analizirati drugi gen. Pregledao je kako se stanice mijenjaju kad se taj gen izmijeni, pretražio povezane znanstvene radove i postavio hipotezu o uzroku promjene. Rezultate svih agenata istraživači su zatim spojili u "atlas zaključivanja", koji povezuje gene, reakcije stanica i relevantne radove.

Što su agenti pronašli

Agenti su uočili razliku između gena Tsc1 i Tsc2. Oba sudjeluju u mehanizmu mTOR, koji regulira rast stanica, i u većini neurona djeluju slično. U malom mozgu, koji upravlja koordinacijom pokreta, promjena gena Tsc2 izmijenila je aktivnost desetaka gena povezanih s prijenosom signala među neuronima. Promjena gena Tsc1 gotovo da nije imala učinka. Poremećaj TSC2 povezan je s tuberoznom sklerozom, bolešću u kojoj nastaju dobroćudni tumori u mozgu i drugim organima. Prema istraživačima, nalaz bi mogao pomoći suziti popis neurona i gena koji su važni za bolest te olakšati provjeru mogu li je poboljšati postojeći lijekovi.

Drugi trag odnosi se na gen DCTN1, povezan s Perryjevim sindromom, bolešću sa simptomima sličnima Parkinsonovoj. DCTN1 sudjeluje u prijenosu tvari unutar neurona. U podacima je promjena gena Dctn1 povećala aktivnost gena koji sudjeluju u stvaranju kolesterola. Agenti su, usporedbom s ranijim radovima, naveli da bi poremećaj prijenosa kolesterola u neuronu mogao potaknuti stanicu da ga stvara previše. Istraživači kao buduća pitanja navode je li raspodjela kolesterola u neuronima povezana s neurodegeneracijom i može li njezino vraćanje u normalu zaštititi neurone.

Usporedba s jednim agentom

Tim je metodu usporedio s analizom koju radi jedan AI agent. U uvjetima s najviše posla jedan je agent pregledao samo 11 radova, dok su tisuće agenata pregledale tisuće radova. Stručnjaci koji nisu znali koja je analiza čija u 75 posto slučajeva bolje su ocijenili rezultate više agenata.

Atlas zaključivanja objavljen je pa ga drugi istraživači mogu koristiti za proučavanje odnosa među genima i neočekivanih reakcija stanica. OpenAI navodi da znanstvenici i dalje ostaju u središtu istraživanja. Tvrtka se nada da će AI pomoći pronaći više hipoteza vrijednih provjere, a dugoročno i do boljih lijekova.